Viza i dozvola boravka za stručnjake iz Hrvatske: Što trebate znati

Mogućnost rada u Njemačkoj privlačna je opcija za mnoge stručnjake iz Hrvatske. Njemačka nudi izvrsne karijerne mogućnosti, posebno u sektorima koji hitno traže kvalificirane radnike. No, prije nego što započnete svoju profesionalnu karijeru u Njemačkoj, važno je poznavati pravne uvjete, osobito u vezi s vizom i dozvolom boravka. U ovom članku objašnjavamo što trebate znati kako bi vaš početak u Njemačkoj bio što jednostavniji.

Što je viza?

Viza je službeni dokument koji izdaje država i koji osobi daje dopuštenje da uđe u tu državu i boravi tamo određeno vrijeme. Obično se viza evidentira u putovnici putnika ili se izdaje kao zaseban dokument. Postoje različite vrste viza koje se razlikuju ovisno o svrsi putovanja. Na primjer, turistička viza omogućuje boravak radi odmora ili rekreativnih aktivnosti, dok poslovna viza omogućuje boravak u svrhu poslovnih aktivnosti poput sastanaka ili konferencija. Za osobe koje žele raditi u drugoj zemlji često je potrebna radna viza koja omogućuje boravak i rad na određeno vrijeme.

Što je dozvola boravka?

Dozvola boravka je dokument koji izdaju vlasti države i koji stranim državljanima omogućuje legalan boravak na određenom području određeno vrijeme. Obično je potrebna ako netko želi dugoročno raditi, studirati ili živjeti u drugoj zemlji. Dok građani EU obično ne trebaju takvu dozvolu unutar EU, ona je često obvezna za državljane zemalja izvan EU. Dozvola boravka određuje koliko dugo je boravak dopušten i koja prava osoba ima, primjerice, pravo na rad.

Trebaju li hrvatski radnici vizu i dozvolu boravka?

Građani Hrvatske ne trebaju vizu niti posebnu dozvolu boravka za život i rad u Njemačkoj jer kao građani EU imaju pravo na slobodu kretanja unutar EU. To znači da mogu slobodno ući u Njemačku, boraviti tamo i raditi bez ograničenja. Međutim, postoji obveza prijave boravka: tko želi ostati dulje od tri mjeseca u Njemačkoj, mora se prijaviti u lokalnom uredu za registraciju u roku od 14 dana nakon preseljenja. Za dugoročne planove postoji mogućnost podnošenja zahtjeva za dozvolu stalnog boravka nakon pet godina zakonitog boravka, ali to nije obvezno. Građani Hrvatske tako mogu jednostavno živjeti i raditi u Njemačkoj bez prolaska kroz opsežne birokratske prepreke.

Što hrvatski radnici trebaju za rad u Njemačkoj?

Zahvaljujući slobodi kretanja unutar EU, hrvatski radnici ne trebaju vizu niti radnu dozvolu za rad u Njemačkoj. Nakon dolaska, moraju se prijaviti u lokalnom uredu za registraciju u roku od 14 dana, što je važno za daljnje formalnosti poput otvaranja bankovnog računa ili sklapanja zdravstvenog osiguranja. U Njemačkoj je zdravstveno osiguranje obavezno, a radnici su obično automatski uključeni u zakonsko zdravstveno osiguranje. Također su uključeni u njemački socijalni sigurnosni sustav, koji obuhvaća mirovinsko, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, njegu i osiguranje od nesreća. Važno je dobiti pisani ugovor o radu koji definira osnovne radne uvjete. Iako znanje njemačkog jezika nije obavezno, ono olakšava svakodnevni rad i integraciju u društvo.

Što trebate uzeti u obzir:

Evo pregleda najvažnijih aspekata koje trebate uzeti u obzir.

1. Nema potrebe za dozvolom boravka: Prednosti članstva u EU

Jedna od glavnih prednosti zapošljavanja stručnjaka iz Hrvatske je ta što je Hrvatska članica Europske unije. To znači da građani Hrvatske unutar EU uživaju pravo slobode kretanja. Time se eliminira potreba za podnošenjem zahtjeva za dozvolu boravka. Hrvatski radnici mogu se slobodno kretati, živjeti i raditi u Njemačkoj bez potrebe za dodatnim birokratskim preprekama.

2. Početak rada u Njemačkoj: Propisi i iznimke

Iako građani Hrvatske ne trebaju dozvolu boravka, postoje određeni propisi koji se razlikuju ovisno o zanimanju. Za neke profesionalne skupine vrijede posebni uvjeti koji se moraju ispuniti prije početka rada.

a. Obrtnici i druga neregulirana zanimanja

Za obrtnike i stručnjake u nereguliranim zanimanjima postoje dobre vijesti: mogu odmah početi raditi u Njemačkoj. Budući da ova zanimanja nisu vezana uz specifične postupke priznavanja ili ispite, dovoljno je da hrvatski radnik posjeduje potrebne kvalifikacije i radno iskustvo. Poslodavci bi ipak trebali osigurati da stručnjaci imaju dovoljno znanja njemačkog jezika kako bi mogli učinkovito komunicirati u svakodnevnom radu.

b. Medicinski stručnjaci i druga regulirana zanimanja

Drukčija je situacija kod reguliranih zanimanja, koja uključuju medicinske stručnjake poput liječnika, medicinskih sestara ili fizioterapeuta. U ovim zanimanjima stručnjaci mogu započeti rad u Njemačkoj tek nakon što njihovo inozemno obrazovanje bude priznato. Ovaj postupak je potreban kako bi se osiguralo da inozemne kvalifikacije odgovaraju njemačkim standardima.
Postupak priznavanja može potrajati neko vrijeme i zahtijeva podnošenje različitih dokumenata, uključujući svjedodžbe, dokaze o obrazovanju i radne uzorke. Preporučuje se započeti postupak priznavanja što ranije kako bi se izbjegla kašnjenja u početku rada.

3. Viza: Kada je potrebna?

Iako građani Hrvatske općenito ne trebaju vizu za ulazak i boravak u Njemačkoj, postoje posebni slučajevi u kojima je viza potrebna. To se posebno odnosi na stručnjake koji žele boraviti u Njemačkoj duže od tri mjeseca i rade u reguliranim zanimanjima koja još nisu priznata. U takvim slučajevima može biti potrebno podnijeti zahtjev za nacionalnu vizu kako bi se prošao postupak priznavanja i, ako je potrebno, dodatna kvalifikacija u Njemačkoj.

4. Postupak prijave: Što poslodavci trebaju uzeti u obzir

Poslodavci koji žele zaposliti stručnjake iz Hrvatske trebali bi osigurati jasan i transparentan postupak prijave. Preporuča se da u oglasu za posao izričito navedu radi li se o reguliranom zanimanju i koji su postupci priznavanja potrebni. Osim toga, poslodavci bi trebali ponuditi podršku u priznavanju inozemnih diploma i, po potrebi, osigurati jezične i kulturne integracijske programe.

Zaključak

Zapošljavanje stručnjaka iz Hrvatske nudi njemačkim tvrtkama mnoge prednosti, posebno kroz pojednostavljene propise unutar EU. Dok obrtnici i stručnjaci u nereguliranim zanimanjima mogu odmah započeti rad, medicinski stručnjaci i drugi u reguliranim zanimanjima moraju prvo priznati svoje kvalifikacije. Poslodavci bi trebali biti svjesni ovih razlika i prilagoditi svoj proces regrutacije u skladu s tim.

Proaktivnim pristupom i pružanjem podrške tvrtke mogu osigurati da početak rada za hrvatske stručnjake prođe bez problema te da oni brzo doprinesu uspjehu tvrtke.